
Budući da su počeci obreda hadža i klanja kurbana vezani za Ibrahima a.s., muftija Dedović je na temelju njihove izvornosti i univerzalnosti kazao kako se čovječanstvo može izvući iz aktuelnih dramatičnih kataklizmi ukoliko se vrati vjerodostojnom i valjanom razumijevaju tih vjerskih načela dostojnih čovjeka, piše “Faktor.ba“.
– Svijetu nedostaju vrijednosti koje čovjeku daju smisao postojanja! Barijere, pregrade, ograde, žice i zidovi koji se podižu u ovom vremenu, svjedočanstvo su razmjera golemog nepovjerenja, sumnji, predrasuda i mržnje koja se širi svijetom, koja se širi među narodima, među kulturama i među vjerama. Ukoliko se čovječanstvo ne suoči s tim i to ne zaustavi, i ukoliko ne utvrdi novu strategiju koja će biti utemeljena na univerzalnoj zajedničkoj Ibrahimovskoj /Abrahamskoj tradiciji i nasljeđu, onda je budućnost svijeta i svih ljudi u njemu upitna! Ibrahim, a.s./ Abraham je uzor pripadnicima svih vjera i tradicija. Svi bi trebali učiti na tom nepresušnom izvoru spoznaje, nepokolebljive vjere i bezgranične ljubavi!“, kazao je muftija Dedović.
Podsjetio je vjernike kako se, uprkos učenju objavljenih religija, upravo ovih dana svjetskom scenom svakodnevno redaju tužne i bolne slike nasilja u brojnim zemljama.
Kazao je kako su ti milioni nevoljnika crna mrlja na savjesti cjelokupne muslimanske populacije i čitavog čovječanstva.
– Malo ko u tim zemljama od odgovornih i vjerskih i državnih predstavnika pokazuje zrelost i razboritost da se učini dovoljno napora i nasilje okonča, i da se drama, u kojoj se poništava ljudsko dostojantsvo, čast i obraz muslimana, konačno prekine i dođe do mira. Nažalost, ni svetost mjeseca zul-hidžeta ni dana bajramskih ne unosi tračak nade da će se to u skorijoj budućnosti i desiti – rekao je muftija.
Komentirajući moguće refleksije tih dešavanja na prostor Bosne i Hercegovine i među bosansko-hercegovačke muslimane muftija Dedović je poručio kako se bezuvjetno mora sačuvati onaj duhovni senzibilitet tumačenja islama i prakse koji je stoljećima njegovan na Balkanu.
– Naši džemati trebaju biti oaze duhovnosti koje nude ono što treba svim generacijama muslimana i muslimanki. Oni trebaju odgovoriti na izazove i potrebe mladića i djevojaka koji tragaju za duhovnim utočištima. Džemat i imam u njemu, odgovorni su da im to ponude prije nego se pojave „ribari ljudskih duša“ koji ne prežu da zagospodare i srcima i umovima iskrenih mladih ljudi. Nama ne trebaju tuđe prakse i tuđa rješenja. Vidimo u što su muslimane dovele tuđe prakse i rješenja koja ne odgovaraju duhu i prirodi određenih prostora i kulturnih zona u kojima muslimani obitavaju – dodao je.
Muftija je na kraju pozvao vjernike da svojim iskrenim odnosom ukrase najveći muslimanski blagdan lijepim druženjima, posjetama, pomoći i darivanjem, lijepim riječi, iskrenim dovama i odlučnim namjera da popravljaju svoju životnu sredinu, da rade još više i još bolje!
Vijest Klanjan bajram-namaz u Mostaru: Naši džemati trebaju biti oaze duhovnosti objavljena na Haber.ba.