“U dijaspori se zapravo dešava katrastrofa s našim narodima, bh. građani posebno mlađe generacije se asimiliraju u strana društva. To dodatno daje značaj projektu očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori jer je dopunsko obrazovanje jedan od najboljih načina za očuvanje maternjeg jezika i borbe protiv asimilacije u strana društva”, kazao je “Feni” Halilović…
Ističe da je u Njemačkoj, gdje trenutno živi, u projekt očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori kroz dopunske škole BiH i kulturne djelatnosti, putem Saveza, uključeno više od 6.000 građana – djece, roditelja, nastavnika, koordinatora, književnika, aktivista.
“Dopunske škole BiH u Njemačkoj i drugim državama zasad funkcionišu zahvaljujući angažiranju roditelja i bh. aktivista. Primjera radi, za projekt dopunskih škola Republika Srbija izdvaja godišnje milion i 25.000 eura, a ima 44 zaposlena”, dodao je.
Precizira da je projekt “Očuvanje maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori” putem dopunskih škola BiH intenziviran 2008. godine, kad je on bio generalni konzul BiH u Štutgartu, a najveći je i najznačajniji projekt u bh. dijaspori.
Te godine u Njemačkoj je bilo šest dopunskih škola. Danas ih ima 46, a nastavu jednom sedmično po dva sata pohađa oko 1.600 učenika. Dopunsko obrazovanje odvija se po planu i programu i udžbeniku dopunske nastave za djecu u inostranstvu Ministarstva civilnih poslova BiH. Osim jezika podrazumijeva i predmete historija, geografija, muzičko, likovno…
“Većinom se nastava izvodi u prostorijama redovnih njemačkih škola, a ocjena iz svjedočanstva o pohađanju bosanske dopunske škole, koja potpisuju nastavnici i generalni konzuli ili ambasador, upisuje se u njemačka svjedočanstva u školama koje učenici redovno pohađaju”, kazao je Halilović.
Sva odjeljenja dopunskih škola su, putem Konzulata i Ambasade BiH, regularno prijavljena nadležnim pokrajinskim ministarstvima u Njemačkoj u čijoj nadležnosti je dopunsko obrazovanje.
“Naša država, osim udžbenika, za tu oblast ne izdvaja ništa, iako je to zakonski obavezna. Godinama inzistiramo da država BiH reguliše tu oblast “, naglašava Halilović i dodaje da u većini bh. dopunskih škola u Njemačkoj imaju nastavni kadar koji je simbolično plaćen, a plaćaju ih uglavnom roditelji.
Također, ističe, na osnovu njihove platforme osnivaju bh. dopunske škole i u Belgiji, Sloveniji, Luksemburgu, Francuskoj, SAD-u, a u Italiji su već osnovane dvije bh. dopunske škole.
“Radi se o velikom projektu koji odavno prevazilazi oblike volonterizma i od države BiH tražimo da reguliše dopunsko obrazovanje što u suštini znači adekvatne udžbenike, svjedočanstva, dnevnike, matične knjige, kao i druge stvari kao što su reguliranje položaja nastavnika, koordinatora”, naglašava Halilović.
Na važnost očuvanja maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori, nosioci bh. vlasti upozoreni su i na 8. kongresu dijaspore BiH koji je pod pokroviteljstvom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ranije ovog mjeseca održan u Sarajevu.
“Kao građani i patriote uradili smo ono što je do nas. I više. Na redu je naša država i prelazak s obećanja na konkretna djela. Ako se svi slažemo da je dijaspora BiH najveći ulagač u BiH, da je bh. dijaspora ogroman potencijal BiH, da su djeca naša budućnost onda naša matična država treba što prije urediti ovu oblast i prvi put uraditi nešto konkretno za svoju dijasporu. U suprotnom, djeca i mladi će se ubrzo asimilirati u strana društva, a to bi moglo imati katastrofalne posljedice za budućnost naše domovine”, zaključuje Halilović, prenosi “Fena”…
Vijest Halilović: Tražimo od države BiH da reguliše dopunsko obrazovanje objavljena na Haber.ba.