Utvrđivanje granice sa susjedima je jedno od pitanja koje će BiH morati riješiti na svom putu ka EU i NATO-u. Jedan od uvjeta za prijem u EU i NATO je uređenost međusobnih granica zemalja članica.
Tome u prilog ide i izjava američkog potpredsjednika Joea Bidena, koju je dao jučer nakon sastanka sa liderima država regiona. Tom prilikom je, između ostalog, pohvalio Crnu Goru zbog ratifikacije Sporazuma o granici sa BiH i Kosovom. U tom kontekstu je napomenuo da će Crna Gora dobiti američku podršku za članstvo u NATO-u na narednom samitu Sjevernoatlantskog saveza.
Izuzetak u vezi s utvrđivanjem granice napravljen je prilikom prijema Hrvatske, koja je postala članica EU-a iako nije imala utvrđenu granicu sa Slovenijom. Međutim, Hrvatskoj je za prijem u članstvo postavljen uvjet da se unaprijed mora obavezati da će prihvatiti odluku o granici Međunarodnog arbitražnog suda. U trenutku prijema, Hrvatska je bila dio arbitražnog procesa, ali ga je u julu ove godine napustila, zbog nepravilnosti koje su činili predstavnici Slovenije u Međunarodnom arbitražnom sudu.
Srbija hoće Rudo
Pitanje granice, EU još uvijek ne postavlja kao uvjet našoj zemlji. Svi zadaci u procesu daljeg približavanja sadržani su u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Kada bude prihvaćena naša aplikacija i dobijemo status kandidata započet će pregovori o brojnim poglavljima. Među njima će biti i utvrđivanje granice sa članicama EU-a. U ovom trenutku je to granica sa Hrvatskom. Nije isključeno da će Srbija prije BiH postati članica EU-a, ili da ćemo biti primljeni istovremeno. Zbog toga će se, vjerovatno, i pitanje granice sa našim istočnim susjedom morati riješiti prije nego postanemo dio EU-a.
Trenutno naša zemlja ima utvrđenu graničnu liniju samo sa Crnom Gorom. Pretposljednji korak u određivanju tog dijela bh. granice dogodio se u utorak, 24. novembra, kada je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ratifikovao Sporazum o granici sa Crnom Gorom. Posljednji korak će biti prihvatanje ovog sporazuma i u Domu naroda. Ovom ratifikacijom riješen je tek mali dio problema, jer je granica sa Crnom Gorom najkraća i iznosi 294 kilometra.
Na granici sa Srbijom, koja je duga blizu 400 kilometara, postoji nekoliko problema. Jedno od njih je teritorija sela Međurječje i Sastavci, koji se nalaze između općina Rudo i Priboj. Oba ova sela pripadaju BiH, ali su potpuno okružena teritorijom Srbije.
Osim toga, problem predstavlja i prolazak pruge Beograd – Bar preko teritorije BiH, kroz općinu Rudo. Srbija je čak predlagala i razmjenu teritorija, odnosno da se dio ili čak cijela općina Rudo pripoji Srbiji, što je za BiH neprihvatljivo.
Koncesije na vodu
Ipak najveći problem predstavlja razgraničenje u područjima gdje se nalaze hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik 1 i Zvornik 2.
– U javnosti se ne govori šta je stvarni problem u vezi s ovim hidroelektranama, a pozadina svega je novac. Prema zakonima u BiH, sve hidrocentrale moraju državi plaćati koncesiju za korištenje vode kao prirodnog resursa. Osim toga, lokalnim zajednicama moraju plaćati naknade na ime utjecaja na okolinu, kao što je zagađenje vode, potapanje dijela teritorije općine stvaranjem akumulacionog jezera i sličnih utjecaja koji prate rad svake hidroelektrane. Radi se o značajnim finansijskim sredstvima. Srbija predlaže da na području svih hidrocentrala granica ide obalom rijeke Drine na bosanskoj strani, tako da sve te hidrocentrale uključujući i njihova akumulaciona jezera teritorijalno pripadnu Srbiji, što je, naravno, neprihvatljivo za BiH. Zbog toga su u zastoju razgovori o granici između BiH i Srbije – kazao nam je naš izvor.
Što se tiče Hrvatske, BiH s njom ima granicu dugu više od 1000 kilometara. Utvrđivanje granične linije u području Neuma, osim prilikom utvrđivanja teritorijalnih voda, utiče i na izlaz BiH prema otvorenom moru, odnosno međunarodnim vodama, a ovaj izlaz prolazi pored poluostrva Pelješac, odnosno preko područja gdje Hrvatska namjerava graditi most kopno-Pelješac.
Selo odvojeno Dinarom
Nakon što je Hrvatska problematizirala granicu u Neumu, bh. strana je uradila istu stvar u Bosanskoj Kostajnici.
– Ako se posmatra odluka Badinterove komisije, da su na snazi granice republika u trenutku disolucije Jugoslavije, onda je Hrvatska upravu i dio Kostajnice bi trebao pripasti Hrvatskoj. U tom slučaju granica bi išla duž rijeke Unčice, koja je pritoka Une. Argument bh. strane je međunarodno pravo prilikom utvrđivanja granica. Prema odredbama međunarodnog prava, granice trebaju pratiti prirodnu konfiguraciju terena gdje god je to moguće. Također, granice na rijekama trebaju ići sredinom njenog toka. To znači da bi granica trebala ići sredinom rijeke Une. Poštujući ove odredbe, dio Hrvatske Kostajnice, uključujući i stari grad Zrinski, treba pripasti našoj zemlji – napomenuo je naš izvor.
Postoji i još nekoliko manjih problema, čije je rješavanje u zastoju upravo zbog odgađanja rješenja pitanja Neuma i Kostajnice. Jedno od neriješenih pitanja je i selo Unište, koje pripada općini Bosansko Grahovo. Međutim, do ovog sela se može doći isključivo preko Hrvatske. Ovo selo od BiH dijeli planina Dinara, koja je u cijelosti minirana, tako da put preko nje ne dolazi u obzir.
Već nekoliko godina u vezi s ovim spornim pitanjima se ne dešavaju bilo kakvi pozitivni pomaci, koji bi nagovijestili skoro potpisivanje sporazuma sa ove dvije države.
Plima i oseka crtaju granicu
U proteklom periodu pojavili su se različiti prijedlozi rješavanja ovog pitanja. Jedan od najčudnijih kojeg je predložila Hrvatska je da granica prolazi linijom obale, odnosno da more u Neumu pripadne Hrvatskoj, a obala BiH. To bi značilo da bi svaki ulazak kupača u vodu značio i neovlašten prelazak međudržavne granice. Zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi se riješilo pitanje plime i oseke, odnosno da li bi se granica pomjerala svakih šest sati. Naravno, od ovog prijedloga se odustalo.
(Faktor.ba)
Vijest Utvrđivanje granice BiH sa Hrvatskom i Srbijom: Problemi su dva jezera, komad mora i dio rijeke objavljena na Haber.ba.